Žumberački božićnjak na Listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara
Javna ustanova „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“ predložila je 2018. umijeće pravljenja žumberačkog božićnjaka za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U ožujku ove godine doneseno je Rješenje Ministarstva kulture i medija kojim “Umijeće pripreme žumberačkog božićnog kruha: božićnjaka, božitnjaka, ljetnice, letnice” ima svojstvo kulturnog dobra te se stavlja pod preventivnu zaštitu u trajanju od 4 godine.
Javna je ustanova tokom projekta Uživam tradicijo iz programa INTERREG V-A SI-HR (trajanje 1.7.2017.-31.12.2019.) razvila dobru suradnju s projektnim partnerom Zavod Parnas te sudjelovala na prekograničnom Festivalu božićnog kruha. Naime, umijeće pravljenja slovenskog božićnog kruha, poprtnika, također je zaštićeno kao kulturno dobro. Javna je ustanova provela etnografsko istraživanje o žumberačkom božićnom kruhu te u suradnji sa Zavodom Parnas i Vijećem slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba iznijela potrebu za očuvanjem ovoga dobra.
Na ovo se nematerijalno kulturno dobro primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a kako bi se ovo umijeće uključilo na Listu trajno zaštićenih kulturnih dobara, Javna će ustanova organizirati lokalne i prekogranične radionice i predavanja, poticati lokalno stanovništvo na izvođenje i prenošenje dobra te popularizirati, promovirati i poticati umijeće izrade. Tako će se ovaj mali, ali bitni dio žumberačke baštine sačuvati za buduće naraštaje.
Umijeće pravljenja božićnjaka duboko je ukorijenjen u božićnoj tradiciji žumberačkog kraja. Žumberački božićnjak blagdanski je kruh koji je domaćica pravila u zoru, a pri ukrašavanju pomagala su djeca. Danas je običaj ostao isti. Ukrašen je pletenicama i figuricama životinja i elementima seoskog života: stokom, volovima s jarmom, bačvicama vina, svinjama s praščićima, kokošima s pilićima, ovcama, magarcima, pticama. Figurice se prave od tijesta od kojeg se pravi i kruh, no ponekad od slanog (ili beskvasnog) tijesta kako bi se istaknule od ostatka kruha. Figurice se razmještaju po volji na vrh kruha, a oko njih stavlja se pletenica. U sredinu božićnjaka stavlja se križ ili jabuka od tijesta. Kruh se na kraju pripreme premazivao jajetom. Na pečeni se kruh znala stavljati i voćka jabuke. Ne postoji jedinstveni izgled božićnjaka jer ga je svaka obitelj pravila i ukrašavala na svoj način, no princip je svugdje isti.
Božićnjak osim dekorativnog ukrasa ima i simboličnu i magijsku ulogu kojom se priziva plodnost i obilje za sljedeću godinu. Također, ovaj kruh se jeo i radi zdravlja, a pripisivana mu je i moć magijske zaštite. Dio kruha davao se za hranu i životinjama.
Božićnjak se usko veže s ritualom unošenja Božića u kuću. Glava kuće zaziva plodnu iduću godinu, a stol se ukrašava brojnim simbolima plodnosti i obilja (slama, žito, ključ od podruma, itd.), dok domaćica postavlja božićnjak kao centralni dio ukrašenog dijela stola. Božićnjak se i danas pravi u žumberačkim domovima i ukrašava raznim motivima. Glavna je funkcija obiteljskog okupljanja te se prenosi sa generacije na generaciju.
Fotografije: Udruga Žumberački uskoci